In this news:
Pago Pago - AMERIKA SAMOA
LOKAINA SE TAMALOA I LE SAUAINA O LONA TO’ALUA
Ua molia nei se tamaloa ile faatupu vevesi i totonu o lona aiga, ma le fa’ao’olima, ona o se fa’alavelave na tupu i le masina o Fepuari o le tausaga nei, a’o si’i e le tina ia sona alo.
[Ua le lomia suafa o i latou na a’afia i lenei mataupu, aua le puipuiga o le tina ma le fanau.]
E tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga, o le taeao o le aso 24 o Fepuari, na tupu ai lenei fa’alavelave, ina ua ta e le na molia, ia le ulu o lona to’alua aga’i i le ‘wall’ o le fale, a’o si’i e le tina sona alo e ono masina.
O lenei fa’alavelave na tupu i le fale o le ulugalii i Pago Pago.
Ina ua taunu’u leoleo i le nofoaga na tupu ai le faalavelave, sa faapea ona va’aia le manu’a o le mata tauagavale o le tina, ae peitai, sa musu e vala’au le vaega a le EMS po o le ave o ia i le falemai mo se togafitiga.
E tusa ai ma le fa’amatalaga a le tina na a’afia, o le po o Fepuari 24, na fa’aalia ai le le fiafia o lona to’alua, i le ola o le ‘ea malulu faapea ma pili totogi. Ma sa le mafai ona taofiofi le ita o le tamaloa i lea afiafi, na i’u ai ina ona ta ina le ulu o le tina i le ‘wall’ o le fale, a’o si’i e le tina le la pepe e ono masina.
Sa faapea ona ave e leoleo ia le tina ma lana pepe, i le ofisa a leoleo i Fagatogo mo le fa’aauauina o su’esu’ega.
Na faailoa atu e le tina na a’afia i leoleo, o lona to’alua, o lo’o i le nofoaga o iai le ‘au alo a le latou fautasi ma sa faapea ona agai atu ai iina leoleo ma aumai ai le tamaloa i le ofisa a leoleo mo le su’esu’eina o ia.
O se taimi mulimuli ane, sa faapea ona lokaina ai loa le na molia ma ona moliaga, o le Faatupu Vevesi i totonu o le aiga faapea ma le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu.
O le moliaga o le faatupu vevesi, o se vaega ‘C’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, i le o’o atu i aso e 15, po o se sala tupe e $300; po o faasalaga uma e lua.
O le moliaga o le fa’ao’olima, o se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, i le o’o atu i le tausaga, po o se sala tupe e $1,000; po o faasalaga uma e lua.
E $1,000 se vaegatupe na fa’atulagaina, e mafai ona tatalaina ai le na molia, e faatalitali ai lona faamasinoga.
SAMOA: FAATALITALI LE TAU’A’AOINA O RIPOTI MAI I LE FOMA’I I LE LOIA A SIA FIGIEL
E tusa ai ma se ripoti a le vaega fa’asalalau o le Talamua, ua fa’alauiloa mai ai le nofo sauna o loia a le malo e taua’aoina atu i le loia a Papalii Sia Figiel, ia ripoti mai i le fomai, e ui ina sa taofia e le Komesina o le Falepuipui a Tanumalala, le susuga ia Afamasaga Samuelu.
Na fa’ailoa atu e le loia a Figiel, ia Unasa Iuni Sapolu, i le Talamua, e fa’alua ona asia e le fomai a le falepuipui, le susuga ia Leausa Dr. Take Naseri, ia Figiel, i totonu o le falepuipui. Ma sa talosagaina e Unasa ia se kopi o le ripoti a le alii foma’i. Ma e ui ina sa malie iai Dr. Naseri e tu’uina atu se kopi o lana ripoti, ia Unasa, ae peitai, sa taofia e Afamasaga.
O lea na fa’ao’oina atu ai e Unasa lenei mataupu i le loia a le malo, le susuga ia Taimalelagi Leinafo Strickland, o le na fesiligia Afamasaga, i le mafuaaga na ia taofia ai le ripoti mai ia Unasa.
O se taimi mulimuli ane, sa faapea ona toe malie Afamasaga e tatalaina atu le ripoti a le fomai ia Unasa.
Na ta’ua e Unasa, o so’o se fa’amaumauga mo fa’amasinoga, e tatau ona tu’uina i itu tagi ma le itu tete’e, afai ae musu se itu, ona talosagaina lea o le faamasinoga ina ia mafai ai ona tu’uina mai se fa’atagana.
Ua faapea ona te’ena e Figiel ona moliaga, o le fasioti tagata, umia o se a’upega, fa’ao’oina o ni manu’a tuga i se tagata faapea ma le fasioti tagata le fuafuaina, i le maliu o Sinavaiana Dr. Caroline Gabbard, ia Iuni 2024 ma o le faamasinoga ua fa’atulagaina mo Aukuso.
Ae peitai, o le fa’amautuina o ulua’I mataupu, e aofia ai ripoti mai fomai, e tatau ona fa’amutaina ia Me 2025.